Prapovijest

Spomen

Prvi spomen imena Hrvat je 852. godine na Trpimirovoj darovnici, čiji original je izgubljen, a najstariji prijepis je iz 1568. (Lujo Margetić je 2002. iznio mišljenje da je to zapravo sudski dokument, i da potječe iz 840. U kamenu je najstariji napis iz Šopota (kod Benkovca), gdje se spominje i Branimir:

+BRANIMIRO COM … DUX CRUATORVM COGIT…

U stranim izvorima se ime Hrvat spominje tek u 10. stoljeću, u dokumentima splitskih crvenih sabora i u De administrando imperio bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogenet.

Rasprostanjenost

Hrvatsko ime se sreće i na slavenskom sjeveru (u Moravskoj i Slovačkoj), uz rijeku Saalu u Njemačkoj, u Austriji i Sloveniji, te na jug do Grčke.

Tako se u Koruškoj nalaze  Hrvatski kotar i Chrowat uz gornju Muru; u srednjem vijeku su zabilježena imena mjesta KrobathenKrottendorfKrautkogelKraut kod Spittala. U Štajerskoj su ChraberstorfKrawerspachChrawat itd.

U Sloveniji su Hrovate i Hrovača. U Njemačkoj uz Saalu su postojali ChruuatiChurbate i Korbetha, zapadno od Leipziga.

Na jugu, u Makedoniji su Arvati kod Donje Prespe, a u Grčkoj su Harvati na Atici i Harvation na Peloponezu;

Nastanak Ne zna se odakle dolazi naziv Hrvat (prasl. *Hъrvatъ, stsl. Hъrvatinъ). Iznesene su razne teorije, od povezivanja s egipatskim božanstvima, Karpata, do igre rječimaKonstantina VII. Porfirogeneta. Najvjerojatnijom se čini veza s nekim iranskim terminima, kao što su Sarmat.

Jedan argument je i naziv ΧΟΡΟΑΘΟΣ (Horoathos) koji se nalazi se na dva kamena ispisana grčkim pismom iz 200. godine, pronađena u luci u grada Tanais na poluotoku Krim, na ušću rijeke Don u Azovsko more, porušenog u 4. stoljeću.

Na primjer, Stjepan Krizin Sakač je pokušao objasniti naziv Hrvat ovakvim nizom: Hrvat-Horvat-Horoat-Horuat-Horohvat-Harahvat-Harahvait-Harahvatiš.

Jezik

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hrvatski jezik
Danas Hrvati govore čakavskim, kajkavskim i štokavskim narječjem, s tim da štokavskim ne govore samo Hrvati. U jeziku je, usprkos suprotnim tvrdnjama, u najstarijem sloju posuđenica najviše iz romanskih dijalekata (jarboldupin), a vrlo malo iz avarskog ili nekih srodnih jezika (vjerojatno ban.

Iako su Hrvati narod različit od okolnih, jezik kojim govore se ne izdvaja nekim skupom posebnosti iz okolnih slavenskih dijalekata Tako su npr. vođene velike rasprave je li kajkavski srodniji slovenskim govorima ili štokavskim, a nije se došlo do konačnog zaključka

Jezično gledano, Hrvati su slavenski narod kao i svaki drugi. Imena hrvatskih vladara (Tomislav, Zvonimir) su slavenska; prema tome, svakako se doselila određena masa stanovništva u hrvatske krajeve, koja je sa sobom donijela slavenski govor, koji u to doba i nije bio izdiferenciran u odijeljena narječja i jezike.

Stanovništvo

Doseljavanje

popularna predodžba o “dolasku” (Oton Iveković)

Nijedan izvor iz šestog i sedmog stoljeća ne govori o doseljavanju Hrvata, već se spominju isključivo Slaveni.  doseljavanju Hrvata saznajemo iz uglavnom djela Konstantina VII. Porfirogeneta Προς τον ίδιον υιόν Ρωμανόν, poznatom kaoDe administrando imperio.napisanom u 10. stoljeću, gdje piše, između ostalog:

 Hrvati su u to vrijeme živjeli iza Bagibareje, tamo gdje su sada Bjelohrvati (Belohrobatoi). Od njih se odijelio jedan rod od petoro braće, Kloukas i Lobelos i Koseniz i Mouhlo i Hrobatos i dvije sestre, Touga i Bouga, i došli su sa svojim narodom u Dalmaciju i našli su Avare kao gospodare zemlje. Pošto su jedni s drugima ratovali nekoliko godina, Hrvati su nadvladali i pobili neke od Avara a ostale su prisilili na podložnost. I tako je od tog vremena ova zemlja zaposjednuta po Hrvatima, a u Hrvatskoj (Hrobatia) još postoje potomci Avara, i njih se prepoznaje kao Avare. Ostali Hrvati su ostali kod Franačke i sada se nazivaju Bjelohrvati, to su bijeli Hrvati, i oni imaju svoga vlastitoga kneza, oni su podložni Otonu, velikom kralju Franačke, ili Saksonije (Saksias), i oni su nekršteni, i oni se uzajamno žene s Turcima i prijateljuju s njima. (De administrando imperio, gl. XXX)

Čini se da Konstantin prenosi narodni mit o doseljavanju Hrvata, budući da je struktura slična mitovima ostalih naroda (jedan od “braće” nosi ime Hrvat, dolaze “braća i sestre” a uostalom piše tri stoljeća nakon doseljavanja.

Još jedan odlomak:

Hrvati, koji sada žive u predjelu Dalmacije jesu potomci nekrštenih Hrvata, također nazvanih “bijeli”, koji žive iza Turaka (Tourkias), i u susjedstvu Franačke, a za slavenske susjede imaju nekrštene Srbe. “Hrvati”, na slavenskom jeziku znači: “oni koji imaju mnogo zemlje”. Ti su isti Hrvati došli zatražiti zaštitu kod Heraklija, imperatora Bizantinaca, prije nego su Srbi zatražili zaštitu tog istog imperatora Heraklija, i to u vrijeme kad su Avari potukli i istjerali iz tih krajeva Rimljane koje je imperator Dioklecijan doveo iz Rima u ove zemlje i tamo naselio, i koji su bili nazvani “Rimljani” zbog toga što su bili preseljeni iz Rima u te krajeve, ja mislim na one koji su sada nazvani Hrvatska i Srbija. Ovi su isti Rimljani, protjerani od Avara u doba tog istog imperatora Bizantinaca Heraklija, i njihove su zemlje ostale puste. I tako, po zapovijedi imperatora Heraklija, ovi isti Hrvati potukli su i protjerali Avare iz tih zemalja, i sa dozvolom imperatora Heraklija, oni su se naselili u toj istoj zemlji Avara, u kojoj sada stanuju. (De administrando imperio, gl. XXX

Prema ovome bi “Bijela Hrvatska” bila na području današnje Češke, Slovačke ili južne Poljske, a čini se da je nejvjerojatnije oko Krakova

Ukupno se Hrvati spominju u tri poglavlja. Ovo djelo je bezbroj puta analizirano, a čini se za o dolasku Hrvata Konstantin bilježi narodnu legendu. Riječ Hrvat je slična grčkoj riječi za zemlju; takva je usporedba danas odbačena. Što se tiče “Turaka”, pretpostavlja se da Konstantin VII. misli na Mađare. Osim toga, moguće je da su neki dijelovi kasnije ubačeni, upravo XXX. poglavlje.

Postoji teorija i da se nikakvi Hrvati nisu doselili, već da su autohtoni (riječ je višeznačna).

****Izvor: Wikipedija

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s